SLOVENIJA: ZLATNI DRAGULJ EUROPE


bled1

UVOD

Slovenija je poznata kao posljednji zeleni dragulj Europe. Ima spektakularne planine, bujne guste šume, kristalno čista jezera i rijeke, kratku jadransku obalu i vinograde u toskanskom stilu. To je samo 20.273 km2, odnosno oko 240 km od istoka prema zapadu i 130 km od sjevera do juga. Broj stanovnika je malo veći od dva milijuna, od čega 350 tisuća živi u glavnom gradu Ljubljani.
Slovenija se nalazi na sjeveru Jadranskog mora, graniči s Italijom na zapadu, Austriju na sjeveru, Mađarskom prema istoku i Hrvatskom na jugu.
Država je 1946. godine postala dio Federativne Narodne Republike Jugoslavije, prije nego što je 1991. proglasila neovisnost i krenula putem tržišnog kapitalizma.
Slovenija je najbogatija država nasljednica s prihodima po glavi stanovnika od 18,473 eura za 2015. godinu, prema Unicredit banci.
Vlasništvo nad nekretninama je visoko i iznosi gotovo 80%i zbog toga što su mnogi vlasnici kuća stekli svoje vlasništvo pri prijelazu na slobodno tržišno gospodarstvo po niskim cijenama.

Slovenija je u siječnju prošle godine zabilježila državni dug u BDP-u u iznosu od 83,56 posto bruto domaćeg proizvoda u zemlji, što je do sada najviša vrijednost ikad zabilježena. Mnogo luksuznih i robnih marki srednje kvalitete su imali dobar prodor na tržište.
Slovenija se smatra atraktivnom investicijskom destinacijom iz sljedećih razloga:
Prva je od 10 zemalja pristupnica EU-a pridružila se Eurozoni, usvojivši euro valutu 1. siječnja 2007. godine.
Slovenija se pridružila Schengenskoj zoni 21. prosinca 2007. i sada nema granica s Italijom, Austrijom i Mađarskom.
Turizam je treći po veličini sektor gospodarstva, a Svjetsko turističko vijeće predviđa njegov rast od oko 5% godišnje za razdoblje 2008-2018, nasuprot 3,5% i 4,4% europskog i svjetskog godišnjeg globalnog rasta.
Porez na dobit je smanjena s 21% na 20% u 2010. godini.
Slovenija je članica NATO-a i OECD-a.

EKONOMSKI KONTEKST

Ključni gospodarski pokazatelji koje je pripremila Unicredit banka prikazani su u tablici na kraju. Opažene jake i slabe strane Slovenije su kako slijedi:
Prednosti – Oporavak u rastu izvoza, povećanje proizvodnje i Vlada otvara program reforme strukturnih reformi.
Slabosti – Privatna potrošnja ostaje slaba, a trendovi plaća potencijalno premašuju produktivnost.
Dok se glavni fiskalni deficit očekuje da će biti iznad predviđenog zbog značajnih rashoda vezanih za dokapitalizaciju banaka u 2013. i 2014. godini, predviđa se da će deficit također premašiti ciljani u 2015. godini u scenariju bez promjene dosadašnje politike.
Slovenija je ušla u recesiju kasnije od zapadnoeuropskih tržišta te je pretrpjela je samo jednu godinu gospodarskog pada tijekom 2009. godine. Izvorno se predviđalo da će se gospodarstvo smanjiti za samo 2%, ali je godina bila gora od očekivane te je taj iznos bio -4,7%. Gospodarstvo polako ubrzava, ali i dalje ne tako brzo zbog ponešto zbog oslabljene domaće potrošnje. Oporavak se očekuje samo u 2015. godini, uz potporu snažne neto vanjske potražnje i rastuće investicijske aktivnosti.
Industrijska proizvodnja i izvoz robe glavni su razlozi za optimizam u Sloveniji. Znakovi povećanja oporavka nedavno su bili vidljivi s 2% godišnjeg povećanja BDP-a.
Plaćanje u Sloveniji poraslo je za oko jedan posto na godišnjoj razini u studenom, iako je u odnosu na isti mjesec prošle godine bilo znatno veće zbog krajnjih bonusa.

Prosječna bruto plaća porasla je za 1% tijekom godine, dok je prosječna neto plaća porasla za 0,8%.
U usporedbi s prethodnim mjesecom, neto plaće porasle su 4,6%, a bruto plaće nominalno gotovo 6%.
Stopa inflacije u Sloveniji zabilježila u prosincu 2014. godine iznosila je 0,20 posto. Prosječna stopa inflacije u Sloveniji iznosila je u prosjeku 5,69 posto u razdoblju od 1994. do 2014. godine, dosegnuvši rekordno visoku od 22,60 posto u kolovozu 1994. Godine i rekordno nisku od -0,60 posto u srpnju 2009.
Slovenija je u studenom 2014. godine zabilježila suficit od 102 milijuna eura. Na računima u Sloveniji bilo je je u prosjeku -10,68 milijuna eura od 1996. do 2014. godine, dosegnuvši najviši iznos od 345.80 milijuna eura u rujnu 2014. godine, a rekordno nizak od -378,10 milijuna eura u srpnju 2008.
Regionalni aspekti u Hrvatskoj, Bosni i Srbiji se poboljšavaju što će potaknuti slovenske izvoznike. Srbi sada mogu putovati u Sloveniju bez viza, a to bi trebalo pomoći povećanju turizma, osobito u obalnim i planinskim područjima.
Tržišni uvjeti također su značajno poboljšani, dok nezavisne zalihe gotovine ostaju visoke, omogućujući državi da pokrije sve svoje potrebe za financiranjem.
Iako je proračunski deficit u Sloveniji porastao, umjeren je u usporedbi s većinom drugih zemalja Europe.

MAKROEKONOMSKI PODACI I PROGNOZE

2012 2013 2014F 2015F 2016F
BDP (EUR) 36.0 36.1 37.4 38.2 39.5
Stanovništvo (mn) 2.sij 2.sij 2.sij 2.sij 2.sij
BDP po glavi stanovnika (EUR) 17,517 17,550 18,115 18,473 19,086
Realna ekonomija na godišnjoj razini (%)
BDP -2.6 -1.0 2.siv 1.kol 2.kol
Privatna potrošnja -3.0 -3.9 0.3 0.6 1.0
Fiksna ulaganja -8.9 1.ruj 5.kol 2.kol 3.kol
Javna potrošnja -1.5 -1.1 -0.8 -1.4 1.tra
izvoz 0.3 2.lip 5.svi 5.ožu 6.0
uvoz -3.9 1.tra 4.lip 4.svi 5.ožu
Mjesečna plaća, nominalna (EUR) 1,526 1,523 1,539 1,554 1,562
Stopa nezaposlenosti (%) 8.ruj 10.sij 10.0 9.lip 9.sij
Fiskalni računi (% BDP-a)
Proračun salda -3.7 -14.5 -4.6 -3.3 -2.8
Primarna ravnoteža -1.7 -12.0 -1.4 -0.1 0.8
Javni dug 53.4 70.4 78.3 81.3 80.7
Vanjski računi
Stanje na tekućem računu (EUR) 1.0 2.sij 1.ruj 2.sij 2.tra
Stanje tekućeg računa / BDP (%) 2.kol 5.kol 5.0 5.svi 6.0
Osnovna bilanca / BDP (%) 3.ožu 4.vlj 8.tra 10.0 8.tra
Neto izravnih stranih ulaganja (EUR) 0.2 -0.6 1.ožu 1.srp 1.0
Neto izravnih stranih ulaganja (% BDP-a) 0.5 -1.7 3.svi 4.svi 2.tra
Bruto inozemni dug (EUR) 41.3 39.9 41.5 43.5 43.5
Bruto inozemni dug (% BDP-a) 114.6 110.5 111.0 113.8 109.9
Inflacija / monetarna / FX
CPI (pavg) 2.kol 1.ruj 0.4 0.7 1.svi
CPI (eop) 3.sij 1.sij 0.2 1.ožu 1.lip
EURIBOR 3M EUR EUR EUR EUR EUR
EUR / USD (eop) EUR EUR EUR EUR EUR
EUR / USD (prosjek) EUR EUR EUR EUR EUR
00

PREGLED INDUSTRIJE

U posljednjih 15 godina slovenska turistička industrija zabilježila je iznadprosječni rast; broj inozemnih turista povećan je za 160%. Danas turistička industrija ima 3 milijuna dolazaka i 9 milijuna noćenja te oko 1,8 milijuna eura turističkih prihoda od izvoznog turizma, što predstavlja 40% izvoznih usluga. Turizam postaje sve važnija industrija, jer osigurava (izravno i neizravno) radna mjesta za svakog desetog zaposlenika, dok njezin udio u BDP-u iznosi 12,3%. Također se poboljšava rang slovenskog turizma u smislu globalne turističke konkurentnosti.
Najveće tržište za međunarodne turiste u Sloveniji je Italija (36%), a slijede Austrija (13%) i Hrvatska (8%). Sve ove zemlje graniče sa Slovenijom, pa je olakšan pristup odredištu ključni čimbenik koji na to utječe. Doista, dvije trećine turista dolazi automobilom, što ukazuje na snažnu potražnju iz susjednih zemalja.
Povijesno gledano, glavna atrakcija talijanskih turista koji su posjetili Sloveniju bila je kockanje. Posljednjih godina to je postalo manje popularno zbog dostupnosti on-line kockanja i manje strogog zakona o kockanju u Italiji.
Slovenska turistička imovina je raznovrsna i privlači razne tipove turista te omogućava relativno dugu turističku sezonu. Glavna svrha posjeta je za odmor, a čini više od 75% dolazaka. Turisti mogu uživati ​​u nizu zimskih sportova u planinama, a 48km obale pruža atraktivno ljetno i jesensko odredište. Grafikon na kraju donosi sažetak različitih vrsta odredišta dostupnih u Sloveniji i popularnost (po broju noćenja). Planinski i lječilišni resorti su najpopularnija odredišta, a slijede ih primorska odmarališta.
Slovenska obalna regija dobiva 22% svih dolazaka turista u zemlju, ispred Ljubljane 9%, dok je većina dolazaka u općinama s Healt i Spa resortima, 32%.
Mjesečna popunjenost na obali također se razlikuje od ostalih regija u Sloveniji, prema tipičnom mediteranskom obrascu visoke zauzetosti od travnja do listopada.
U 2012. godini, turistička ponuda već drugu godinu bilježi najveći broj dolazaka i noćenja turista. Gotovo dvije trećine noćenja turista 2012. godine ostvarili su strani turisti.
Prosječno trajanje boravka turista u Sloveniji jesu tri noćenja, što uključuje kratka putovanja/ duge vikende koje zahtijevaju turisti iz susjednih zemalja te rastuću važnost domaćeg tržišta. Ukupna duljina boravka iznosi 2,8 noćenja.
Značajan fokus posljednjih godina bio je na promicanju zdravstvenih naselja i aktivnosti, a kao rezultat toga, to je postao jedan od najbrže rastućih pod sektora unutar Slovenije potaknut potražnjom talijanskih, austrijskih i slovenskih turista. Ovaj je sektor također bio manje pogođen recesijom od konvencionalnog plažnog turizma i generira duži boravak od ostalih vrsta turizma (4,0 noćenja u odnosu na nacionalni prosjek od 3,0 noćenja).

DESTINACIJE UNUTAR SLOVENIJE (NOĆENJA)
01

02

BROJ TURISTIČKIH DOLASKA OD DRUGIH EUROPSKIH TRŽIŠTA U SLOVENIJI
BROJ TURISTIČKIH DOLASKA OD DRUGIH EUROPSKIH TRŽIŠTA U SLOVENIJI
03


Slovenija je jako uložila u razvoj hotela s kvalitetnim konferencijskim sadržajima i nastavlja privlačiti velika tržišta kako bi podigla vrijednost.
Zajedno s njegovim neizravnim utjecajem, turizam pridonosi 13% ukupnog BDP-a.
Od toga je 40% izvoza, to je najveći izvoznik usluga koji osigurava 12% svih poslova. To prvenstveno odražava gospodarsku aktivnost koju stvaraju industrije poput hotela, putničkih agencija, zrakoplovnih tvrtki i drugih usluga prijevoza putnika.
Slovenska turistička zajednica želi povećati doprinos turizma u BDP-u na 15% do 2015. godine, što će pozicionirati Sloveniju u prvih 25 zemalja širom svijeta, za razliku od dosadašnjeg 36. mjesta. Očekuje se da će velik dio ovog rasta doći iz niza značajnih ulaganja u turističku infrastrukturu zemlje.
Od 2007. godine uloženo je oko 500 milijuna eura, odobrenih iz EU fondova koji su usklađeni s financiranjem lokalnih i regionalnih vlasti. Ova investicija je pomogla modernizaciji i poboljšanju kvalitete i standarda, ali izazov je i dalje održivost tih novih poslova u uvjetima opadanja turističkog tržišta, uz utjecaj postojećih poslova u Sloveniji koji moraju smanjiti cijene kako bi zadržali svoj dio tržišta. 

SLOVENSKO TRŽIŠTE HOTELA

Najnoviji službeni podaci upućuju na to da je u turističkom smještaju u Sloveniji bilo oko 43.000 soba.
Slika na dolje desno sažima ključne kategorije smještaja. Kao što je pokazano, između 2007. i 2008. godine došlo je do znatnog povećanja smještaja, uglavnom kao rezultat potpore EU-a i lokalnih samouprava.
Povećanje je naročito zabilježeno u hotelima oni su od 15.221 sobe došli do nešto manje od 18.000 soba u ovom razdoblju – porast od 18%.
U nacionalnom turističkom uredu registrirano je 289 hotela u Sloveniji, razvrstanih kako slijedi:

    • Pet zvjezdica – 5%
    • Četiri zvjezdice – 40%
    • Tri zvjezdice – 48%
    • Dvije zvjezdice – 6%
    • Jedna zvjezdica – 1%

Većinom hotela upravljaju vlasnici, a u Sloveniji postoje samo dva međunarodna operatora, Austria Trend, s nekretninom u Ljubljani i Kempinski, operator hotela Kempinski Palace u Portorožu.

Postoji pet skupina hotela koje dominiraju ugostiteljskom djelatnošću:

  • Bernardin Group – u vlasništvu NFD Holdinga.
  • Sava Hoteli – ugostiteljska tvrtka Sava koja proizvodi gume (sada u vlasništvu Goodyeara), s 15 hotela u blizini jezera Bled i na drugim mjestima u Sloveniji.
  • Group Terme Čatež – u vlasništvu Terme Čatež d.d., s pet spa hotela između Ljubljane i Nove Gorice.
  • Hoteli Lifeclass – u vlasništvu Istrabenz Turizema, s 8 hotela na slovenskoj, hrvatskoj i talijanskoj obali, uključujući Kempinski Palace Hotel.

Ostale hotelske nekretnine u Sloveniji obično su u vlasništvu pojedinaca, obitelji ili tvrtki.

OPREMA TURISTIČKIH SMJEŠTAJA (SOBE)

04