HRVATSKA: MEDITERAN KAKV JE NEKAD BIO


sea

UVOD

Croatia is a country located in Southeast Europe. The north borders with Slovenia and Hungary in the east with Serbia, in the south and east with Bosnia and Herzegovina and Montenegro, while the Adriatic Sea divides it from the neighbors of Italy.

Obala je duga 5.700 km, a 1.185 otoka, otočića i stijena čine obalu jednom od najrazvijenijih obala na Mediteranu. Stoga je Hrvatska opravdano zaslužila ime ‘Zemlja tisuću otoka’.

DEMOGRAFIJA

Prema CIA World Fact knjizi Hrvatska ima 4,313,707 stanovnika. Hrvati čine 90,4% stanovništva. Najvažnije nacionalne manjine su Srbi, koji čine 4,4% stanovništva, a slijede bošnjačka, mađarske, slovenska, češka i romska nacionalna manjina.

Zemljopisna površina Hrvatske je 56.542 km, koja Hrvatsku smješta među srednje europske zemlje. Glavni grad je Zagreb (779.145 stanovnika), koji je gospodarsko, kulturno i političko središte zemlje.

VLADA

Hrvatska je podijeljena u 20 županija i Grad Zagreb, koji posjeduje status županije.

Županija u okviru svoje samouprave obavlja poslove obrazovanja, zdravstva, prostornog i urbanog planiranja, gospodarskog razvoja, prometna i prometne infrastrukture te razvoja obrazovnih, zdravstvenih, društvenih i kulturnih institucija.

Hrvatska je parlamentarna republika. Prema Ustavu Republike Hrvatske (prihvaćen 22. prosinca 1990.) Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
Hrvatska je članica Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992., Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za sigurnost i suradnju, Sjevernoatlantskog saveza. Od 1. srpnja 2013. Hrvatska je također punopravna članica Europske unije.

KLIMA I PRIRODA

Hrvatska se proteže kroz dvije različite klimatske zone. Kontinentalna klima s vrućim ljetima i hladnim zimama prisutna je u unutrašnjosti zemlje (lokalno se mogu naći fragmenti planinske klime), mediteranska klima proteže se duž jadranske obale s uobičajeno sunčanim danima i temperaturama mora koje ne padaju ispod 20. Blaga mediteranska klima privlači turiste tijekom cijele godine.
Stoga, Hrvatska ima sve potrebne predispozicije za daljnji razvoj turizma – jednu od najljepših obala s više od tisuću otoka i očuvanom prirodom s 8 nacionalnih parkova, 10 parkova prirode i kulturno-povijesnom baštinom i spomenicima zaštićenim UNESCO-om:
Nacionalni parkovi Hrvatske:

  • Plitvička jezera (najstariji nacionalni park u Hrvatskoj, dio UNESCO-ve Svjetske kulturne baštine)
  • Paklenica
  • Sjeverni Velebit
  • Kornati
  • Mljet
  • Brijuni
  • Krka
  • Risnjak
NACIONALNI PARKOVI HRVATSKE

national-parks-croatia

Parkovi prirode Hrvatske:

  • Kopački rit
  • Papuk
  • Lonjsko polje
  • Medvednica
  • Žumberak-Samoborsko gorje
  • Učka
  • Velebit
  • Vransko jezero
  • Telašćica
  • Biokovo
  • Lastovski otoci

Nasljeđe spomenika zaštićenih UNESCO-om:

  • Dioklecijanova palača u Splitu,
  • gradovi Trogir i Dubrovnik,
  • Eufrazijeva bazilika u Poreču
  • Šibenska katedrala
  • Stari Grad na otoku Hvaru
  • Stećci srednjovjekovni nadgrobni spomenici na granici s Bosnom i Hercegovinom

PREGLED TURIZMA

Turizam je jedna od glavnih pokretačkih snaga hrvatskog gospodarstva, što čini 10,1% izravnog doprinosa bruto domaćem proizvodu zemlje. Povijest turizma datira iz sredine 19. stoljeća, iz razdoblja oko 1850. godine. Uspješno se razvija, a danas je Hrvatska jedna od najvažnijih turističkih destinacija na Mediteranu.
Turistička ponuda je raznovrsna i bogata – od nautičkog turizma, ronjenja, kongresa, okoliša, seoskog, kulturnog, vjerskog, avanturističkog, lovnog i ribolovnog turizma, do zdravstvenog i wellness turizma, krstarenja motornim brodom i izletnički turizam.

Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatsku je 2016. godine posjetilo 15,594,157 turista, a 13,808,532 posjetitelja su bili stranci, što predstavlja porast stranih dolazaka od 8,9% u odnosu na prethodnu godinu.
Uz noćenja 2016. godine u ukupnom broju od 78.049.852, Hrvatska je povećala taj broj za 9% u odnosu na 2015. godinu. 92,05% tih noćenja ostvarili su strani turisti. Broj noćenja domaćih turista povećan je za 2%, a broj inozemnih turista porastao je za 9,6%.

Godine 2016. u Hrvatskoj je zabilježena struktura dolazaka stranih turista (uvrštenih na prvih 10 europskih zemalja) kako slijedi:

ODNOS DOLAZAKA I NOĆENJA STRANIH TURISTA U 2016
Rang Država Dolasci Dolasci u usporedbi s 2015 Noćenja Noćenja u usporedbi s 2015 Noćenja po dolasku
1 Njemačka 2.277.378 7,20% 17.082.011 8,30% 7,5
2 Slovenija 1.298.501 8,90% 7.139.500 6,90% 5,5
3 Austrija 1.237.969 10,60% 6.511.388 10,30% 5,3
4 Italija 1.119.932 0,80% 4.960.583 3,30% 4,4
5 Poljska 757.523 12,30% 4.963.896 14.8% 6,6
6 Češka 688.953 -1,00% 4.770.429 0,90% 6,9
7 Velika Britanija 596.444 21,60% 3.026.662 25,10% 5,1
8 Francuska 494.698 6,10% 1.886.364 10,40% 3,8
9 Mađarska 486.448 11,60% 2.527.831 11,50% 5,2
10 Slovačka 389.806 2,30% 2.605.627 2,20% 6,7
UKUPNO 9.347.652 55.474.291 5,7

Tablica 1: odnos dolazaka i noćenja stranih turista 2016. godine (izvor: Hrvatski zavod za statistiku)

Međutim, nije da iz europskih zemalja Hrvatska bilježi najveći porast dolazaka turista – glavni poticaj dolazaka je zajednički za turiste koji dolaze iz sljedećih zemalja koje nisu članice EU:

Država Povećanje dolazaka u usporedbi s2015
Ujedinjeni Arapski Emirati 109.9%
Indija 77.0%
Indonezija 57.6%
Argentina 43.6%
Katar 39.5%
Maroko 38.2%

Tablica 2: porast broja dolazaka iz turista iz zemalja izvan EU-a

Od neeuropskih zemalja najveći broj posjetitelja dolazi iz Republike Koreje (343.974, povećanje od 9.8% u odnosu na 2015. godinu), Sjedinjenih Država (317.414, povećanje od 6.3%) i Japana (159.807, smanjenje od 24.3%).
Zabilježen je i značajan rast dolazaka među gostima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata – 109,9%, gostiju iz Indije 77,0%, 57,6% iz Indonezije, 43,6% Argentinaca, Katarana 39,5% i 38,2% povećanja marokanskih gostiju.

VANJSKI TURISTI – IZ EU-a

Screen Shot 2017-05-26 at 13.51.37

Značajno smanjenje, međutim, zabilježeno je kada je riječ o ruskim turistima. Budući da je Hrvatska ušla u EU, a potom je usvojila zakonodavstvo EU-a, sada je potrebno ishoditi turističku vizu za svakog ruskog turista koji želi posjetiti Hrvatsku.
Administrativne prepreke, kao i političke napetosti između EU i Rusije, rezultirale su neizbježnim padom hrvatskog turizma: gotovo 30% manje ruskih turista u 2014. godini nego godinu ranije (u 2013. godini bilo je 165.000 dolazaka Rusije s 1.400.000 realiziranih noćenja). 120.000 ruskih dolazaka registrirano je 2016. godine .2017. Hrvatska planira povećati broj ruskih turista na 200.000, kao što je bilo u 2012. godini, uz smanjenje troškova vize i subvencioniranje charter letova.
Rusija ipak ostaje velika tržišna prilika koju Hrvatska mora pažljivo usmjeravati u skoroj budučnosti.

SMJEŠTAJ TURISTA

4,617.371 od 15.594.157 turista, boravilo u hotelima (povećanje od 4,0%), 5,810,895 u privatnim smještajnim objektima kao što su apartmani i sobe (povećanje od 17,8%), te 2,479,540 u kampovima (povećanje od 1,8%).

Najveće povećanje zabilježeno je u segmentu kamping smještaja izvan kampova, gdje je zabilježeno 5.324 dolazaka, što je ogromno povećanje u odnosu na prethodnu godinu: 152,3%.

SMJEŠTAJNI SADRŽAJI KOJE SU KORISTILI TURISTI U HRVATSKOJ 2015
Smještajni objekti Broj gostiju Povećanje u odnosu na 2012.
Hotelska soba 4.617.371 4,00%
Privatni smještaj 5.810.895 17,80%
Kamp 2.479.540 152,30%
Hostel 5.324 152,30%
Ostalo 2.681.027,00
UKUPNO 15.594.157

Tablica 3: smještajni kapaciteti za turiste u Hrvatskoj 2015

PREGLED TURISTIČKIH DOLASKA I NOĆENJA PREMA HRVATSKIM ŽUPANIJAMA (2015.)
Županija Dolasci Povećanje/smanjenje u % Noćenja Povećanje/smanjenje u % Noćenja po dolasku
Istarska 3.763.174 11,7 23.128.233 -2,20 6,15
Primorsko-goranska 2.685.436 4,9 13.989.567 3,10 5,21
Splitsko-dalmatinska 2.737.304 20,7 14.880.891 9,00 5,44
Dubrovačko-neretvanska 1.598.767 10,8 6.827.837 8,30 4,27
Zadarska 1.362.206 5,6 8.209.852 -0,50 6,03
Zagrebačka 75.527 15 128.255 16,60 1,70
Šibensko-kninska 817.755 2,6 4.988.303 9,00 6,10
Ličko-senjska 621.129 8,1 2.322.753 6,90 3,74
Karlovačka 278.965 13,9 466.432 6,80 1,67
Ukupno 13.940.263,00 74.942.123,00 4,48

Tablica 4: dolasci i noćenja po županijama 2016. godine

EKONOMSKI KONTEKST

Bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske u 2015. godini iznosio je 43,9 milijardi eura ili 10,419 eura po glavi stanovnika, dok je pad u odnosu na 2014. godinu bio oko 2%.
Glavne gospodarske grane u Hrvatskoj su poljoprivreda, prehrambena industrija, tekstilna industrija, drvna industrija, metalna industrija, kemijska industrija, naftna industrija, elektroprivreda, građevinarstvo, trgovina, brodogradnja, pomorstvo i turizam.

Prema ekonomskim pokazateljima koje je pripremila UniCredit Bank, rast BDP-a trebao bi se nastaviti tijekom 2017. godine temeljen na rastu privatne potrošnje potaknutom apsorpcijom sredstava EU i napretkom u olakšavanju prepreka poslovanju.
Fiskalna pozicija bi se trebala poboljšati, ali izazovi su veliki jer se vlada do sada suočava s najzahtjevnijom godinom u pogledu otkupa javnog duga dok globalna financijska tržišta ostaju neizvjesna. Analitičari stoga predviđaju snažnu proširenu osnovnu bilancu zemlje i perspektivu za poboljšanje kreditnog rejtinga u srednjoročnom razdoblju.

EKONOMSKI POKAZATELJI
2014 2015 2016E 2017F 2018 F
BDP (EUR) 43 43,9 45,5 47,4 49,5
Stanovništvo (mn) 4,2 4,2 4,2 4,2 4,1
BDP po glavi stanovnika (EUR) 10.146 10.419 10.875 11.375 11.950
Realna ekonomija na godišnjoj razini (%)
BDP -0,4 1,6 2,7 2,7 2,9
Privatna potrošnja -1,6 1,2 3,2 3,1 2,6
Fiksna ulaganja -2,8 1,6 4,2 6 6,7
Javna potrošnja -0,8 -0,3 1,4 1 1
izvoz 7,6 10 5,3 4,5 4,8
uvoz 4,5 9,4 5,9 5,8 5,5
Mjesečna plaća, nominalna (EUR) 958 1.000 1.035 1.066 1.105
Stopa nezaposlenosti (%) 17,3 16,3 13,7 12 10,9
Fiskalni računi (% BDP-a)
Proračun salda -5,4 -3,3 -2,1 -2 -1,6
Primarna ravnoteža -1,9 0,3 1,3 1,3 1,6
Javni dug 86,6 86,7 85,2 83,6 81,5
Vanjski računi
Stanje na tekućem računu (EUR) 0,9 2,2 1,3 1 0,8
Stanje tekućeg računa / BDP (%) 2,1 5,1 2,8 2,1 1,7
Proširena osnovna bilanca / BDP (%) 4,1 6,2 6,3 6,1 6,1
Neto izravnih stranih ulaganja (% OD BDP) 1,9 0,4 2,2 1,9 2,2
Bruto inozemni dug (Eur bn) 108,4 103,8 96,8 94,4 91,9
Devizni rezerva (EUR) 12,7 13,7 14 14,8 15,8
Inflacija / monetarna / FX
CPI (pavg) -0,2 -0,5 -1,1 1,3 1,5
CPI (eop) -0,5 -0,6 0 1,7 2
3W tržišni tečaj novca (prosinac avg) 1,08 1,24 0,9 0,9 1
USD / HRK (eOP) 6,3 6,99 7,08 6,88 6,49
EUR / HRK (eOP) 7,66 7,64 7,58 7,57 7,53
USD / HRK (godišnje) 5,75 6,86 6,79 6,98 6,62
EUR / HRK (godišnje) 7,63 7,61 7,53 7,51 7,49
Stvarna efektivna stopa odstupanja, 2000 = 100 104,1 100,4 104,9 106,9 107,9
Promjena % -5,3 -3,6 4,5 1,9 0,9

Tablica 5. Ekonomski pokazatelji (Izvor: Eurostat, NSI, UniCredit Research)

TURIZAM – EKONOMSKA PROGNOZA

Prema Svjetskom putničkom i turističkom vijeću, koji već više od 20 godina ulaže u istraživanje gospodarskog utjecaja kako bi procijenili i kvantificirali vrijednost doprinosa putovanja i turizma u BDP-u i zaposlenosti, predviđa se ukupan doprinos putovanja i turizma u BDP-u Hrvatske da bi porastao za1,9% u 2016, i da će porasti za 4,2% pa, do 2026.
Investicija putovanja i turizma u 2015. godini bila je 10,8% ukupne investicije u Hrvatskoj. Trebala bi porasti za 0,6% u 2016. godini i porasti za 2,3% u sljedećih deset godina.
Predviđanje ključnih činjenica, temeljeno na godišnjim istraživanjima 2016. godine (World Travel & Tourism Council):

  • izravni doprinos turizma BDP-a

Izravni doprinos putovanja i turizma u BDP-u iznosio je 33.896,7 milijuna kuna (10,1% ukupnog BDP-a) u 2015. godini i očekuje se porast od 2,6% u 2016. godini i porast od 4,4% godišnje, od 2016. do 2026. do 53,697,3 milijuna kuna (13,2% ukupnog BDP – a) u 2026.

  • izravni doprinos za zapošljavanje

U 2015. godini putovanja i turizam izravno su ostvarila130.500 radnih mjesta (9,8% ukupne zaposlenosti). Očekuje se da će se to povećati za 1,0% u 2016. godini i porasti za 1,6% na 155.000 radnih mjesta (11,5% ukupne zaposlenosti) u 2026.

DOPRINOS PUTOVANJA I TURIZMA U BDP-U HRVATSKE

Screen Shot 2017-05-26 at 14.03.53

  • Izvoz posjetitelja

Izvoz posjetitelja iznosio je 61,065,7 milijuna kuna (36,0% ukupnog izvoza) u 2015. godini. Predviđa se da će se u 2016. godini povećati za 2,7% i porasti za 4,3% godišnje, od 2016. do 2026. godine na 95.260,0 milijuna kuna 2026. godine (41,0% od ukupnog iznosa).

  • Ulaganja

Ulaganja u putovanja i turizam u 2015. godini iznosila su 6.836,2 milijuna kuna ili 10,8% ukupne investicije. Ono bi trebalo porasti za 0,9% u 2016. godini i porasti za 2,3% u sljedećih deset godina na 8.682,7 milijuna kuna 2026. godine (11,2% od ukupnog iznosa).

HRVATSKA HOTELSKA INFRASTRUKTURA

Prema Ministarstvu turizma u 2015. godini bilo je 4.567 turističkih objekata u Hrvatskoj:

  • 692 hotela i apart hotela,
  • 271 kampova,
  • 11 skijališta,
  • 187 hostela
  • 28 stanova
  • 48 turističkih mjesta i
  • 330 drugih objekata.

U svim gore navedenim objektima postoji 1.029.312 kreveta. U 692 hotela i aparthotela nalazi se ukupno 135.322 kreveta.

KATEGORIZACIJA HOTELA U HRVATSKOJ

Hotel categorization

Kategorizacija hotela u Hrvatskoj po zvjezdicama:

  • 69 hotela s 2 zvjezdice
  • 304 hotela s 3 zvjezdice
  • 265 hotela s 4 zvjezdice
  • 35 hotela s 5 zvjezdica

INFRASTRUKTURA HOTELA – GLAVNI VLASNICI

Većina hotelskih objekata u vlasništvu je Valamar grupe. Valamar posjeduje 47 objekata na jadranskoj obali, Istri i Dubrovniku.
Maistra d.d je vlasništvo Adris grupe koja posjeduje 10 hotela, 6 kampova, 5 naselja i 3 apartmanska naselja u Istri.

Bluesun hoteli posjeduje 14 hotela u Dalmaciji (Bol, Brela, Tučepi, Starigrad Paklenica).
Liburnia ima 16 hotela, pet vila i odmaralište na Kvarneru.

(Imajte na umu da će u nadolazećem zadatku biti dani detaljni podaci o vlasništvu hotela)