UVOD
Croatia is a country located in Southeast Europe. The north borders with Slovenia and Hungary in the east with Serbia, in the south and east with Bosnia and Herzegovina and Montenegro, while the Adriatic Sea divides it from the neighbors of Italy.
Obala je duga 5.700 km, a 1.185 otoka, otočića i stijena čine obalu jednom od najrazvijenijih obala na Mediteranu. Stoga je Hrvatska opravdano zaslužila ime ‘Zemlja tisuću otoka’.
DEMOGRAFIJA
Prema CIA World Fact knjizi Hrvatska ima 4,313,707 stanovnika. Hrvati čine 90,4% stanovništva. Najvažnije nacionalne manjine su Srbi, koji čine 4,4% stanovništva, a slijede bošnjačka, mađarske, slovenska, češka i romska nacionalna manjina.
Zemljopisna površina Hrvatske je 56.542 km, koja Hrvatsku smješta među srednje europske zemlje. Glavni grad je Zagreb (779.145 stanovnika), koji je gospodarsko, kulturno i političko središte zemlje.
VLADA
Hrvatska je podijeljena u 20 županija i Grad Zagreb, koji posjeduje status županije.
Županija u okviru svoje samouprave obavlja poslove obrazovanja, zdravstva, prostornog i urbanog planiranja, gospodarskog razvoja, prometna i prometne infrastrukture te razvoja obrazovnih, zdravstvenih, društvenih i kulturnih institucija.
Hrvatska je parlamentarna republika. Prema Ustavu Republike Hrvatske (prihvaćen 22. prosinca 1990.) Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
Hrvatska je članica Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992., Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za sigurnost i suradnju, Sjevernoatlantskog saveza. Od 1. srpnja 2013. Hrvatska je također punopravna članica Europske unije.
KLIMA I PRIRODA
Hrvatska se proteže kroz dvije različite klimatske zone. Kontinentalna klima s vrućim ljetima i hladnim zimama prisutna je u unutrašnjosti zemlje (lokalno se mogu naći fragmenti planinske klime), mediteranska klima proteže se duž jadranske obale s uobičajeno sunčanim danima i temperaturama mora koje ne padaju ispod 20. Blaga mediteranska klima privlači turiste tijekom cijele godine.
Stoga, Hrvatska ima sve potrebne predispozicije za daljnji razvoj turizma – jednu od najljepših obala s više od tisuću otoka i očuvanom prirodom s 8 nacionalnih parkova, 10 parkova prirode i kulturno-povijesnom baštinom i spomenicima zaštićenim UNESCO-om:
Nacionalni parkovi Hrvatske:
- Plitvička jezera (najstariji nacionalni park u Hrvatskoj, dio UNESCO-ve Svjetske kulturne baštine)
- Paklenica
- Sjeverni Velebit
- Kornati
- Mljet
- Brijuni
- Krka
- Risnjak
NACIONALNI PARKOVI HRVATSKE
- Kopački rit
- Papuk
- Lonjsko polje
- Medvednica
- Žumberak-Samoborsko gorje
- Učka
- Velebit
- Vransko jezero
- Telašćica
- Biokovo
- Lastovski otoci
Nasljeđe spomenika zaštićenih UNESCO-om:
- Dioklecijanova palača u Splitu,
- gradovi Trogir i Dubrovnik,
- Eufrazijeva bazilika u Poreču
- Šibenska katedrala
- Stari Grad na otoku Hvaru
- Stećci srednjovjekovni nadgrobni spomenici na granici s Bosnom i Hercegovinom
PREGLED TURIZMA
Turizam je jedna od glavnih pokretačkih snaga hrvatskog gospodarstva, što čini 10,1% izravnog doprinosa bruto domaćem proizvodu zemlje. Povijest turizma datira iz sredine 19. stoljeća, iz razdoblja oko 1850. godine. Uspješno se razvija, a danas je Hrvatska jedna od najvažnijih turističkih destinacija na Mediteranu.
Turistička ponuda je raznovrsna i bogata – od nautičkog turizma, ronjenja, kongresa, okoliša, seoskog, kulturnog, vjerskog, avanturističkog, lovnog i ribolovnog turizma, do zdravstvenog i wellness turizma, krstarenja motornim brodom i izletnički turizam.
Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatsku je 2016. godine posjetilo 15,594,157 turista, a 13,808,532 posjetitelja su bili stranci, što predstavlja porast stranih dolazaka od 8,9% u odnosu na prethodnu godinu.
Uz noćenja 2016. godine u ukupnom broju od 78.049.852, Hrvatska je povećala taj broj za 9% u odnosu na 2015. godinu. 92,05% tih noćenja ostvarili su strani turisti. Broj noćenja domaćih turista povećan je za 2%, a broj inozemnih turista porastao je za 9,6%.
Godine 2016. u Hrvatskoj je zabilježena struktura dolazaka stranih turista (uvrštenih na prvih 10 europskih zemalja) kako slijedi:
ODNOS DOLAZAKA I NOĆENJA STRANIH TURISTA U 2016
| Rang | Država | Dolasci | Dolasci u usporedbi s 2015 | Noćenja | Noćenja u usporedbi s 2015 | Noćenja po dolasku |
| 1 | Njemačka | 2.277.378 | 7,20% | 17.082.011 | 8,30% | 7,5 |
| 2 | Slovenija | 1.298.501 | 8,90% | 7.139.500 | 6,90% | 5,5 |
| 3 | Austrija | 1.237.969 | 10,60% | 6.511.388 | 10,30% | 5,3 |
| 4 | Italija | 1.119.932 | 0,80% | 4.960.583 | 3,30% | 4,4 |
| 5 | Poljska | 757.523 | 12,30% | 4.963.896 | 14.8% | 6,6 |
| 6 | Češka | 688.953 | -1,00% | 4.770.429 | 0,90% | 6,9 |
| 7 | Velika Britanija | 596.444 | 21,60% | 3.026.662 | 25,10% | 5,1 |
| 8 | Francuska | 494.698 | 6,10% | 1.886.364 | 10,40% | 3,8 |
| 9 | Mađarska | 486.448 | 11,60% | 2.527.831 | 11,50% | 5,2 |
| 10 | Slovačka | 389.806 | 2,30% | 2.605.627 | 2,20% | 6,7 |
| UKUPNO | 9.347.652 | 55.474.291 | 5,7 |
Tablica 1: odnos dolazaka i noćenja stranih turista 2016. godine (izvor: Hrvatski zavod za statistiku)
Međutim, nije da iz europskih zemalja Hrvatska bilježi najveći porast dolazaka turista – glavni poticaj dolazaka je zajednički za turiste koji dolaze iz sljedećih zemalja koje nisu članice EU:
| Država | Povećanje dolazaka u usporedbi s2015 |
| Ujedinjeni Arapski Emirati | 109.9% |
| Indija | 77.0% |
| Indonezija | 57.6% |
| Argentina | 43.6% |
| Katar | 39.5% |
| Maroko | 38.2% |
Tablica 2: porast broja dolazaka iz turista iz zemalja izvan EU-a
Od neeuropskih zemalja najveći broj posjetitelja dolazi iz Republike Koreje (343.974, povećanje od 9.8% u odnosu na 2015. godinu), Sjedinjenih Država (317.414, povećanje od 6.3%) i Japana (159.807, smanjenje od 24.3%).
Zabilježen je i značajan rast dolazaka među gostima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata – 109,9%, gostiju iz Indije 77,0%, 57,6% iz Indonezije, 43,6% Argentinaca, Katarana 39,5% i 38,2% povećanja marokanskih gostiju.
VANJSKI TURISTI – IZ EU-a
Administrativne prepreke, kao i političke napetosti između EU i Rusije, rezultirale su neizbježnim padom hrvatskog turizma: gotovo 30% manje ruskih turista u 2014. godini nego godinu ranije (u 2013. godini bilo je 165.000 dolazaka Rusije s 1.400.000 realiziranih noćenja). 120.000 ruskih dolazaka registrirano je 2016. godine .2017. Hrvatska planira povećati broj ruskih turista na 200.000, kao što je bilo u 2012. godini, uz smanjenje troškova vize i subvencioniranje charter letova.
Rusija ipak ostaje velika tržišna prilika koju Hrvatska mora pažljivo usmjeravati u skoroj budučnosti.
SMJEŠTAJ TURISTA
4,617.371 od 15.594.157 turista, boravilo u hotelima (povećanje od 4,0%), 5,810,895 u privatnim smještajnim objektima kao što su apartmani i sobe (povećanje od 17,8%), te 2,479,540 u kampovima (povećanje od 1,8%).
Najveće povećanje zabilježeno je u segmentu kamping smještaja izvan kampova, gdje je zabilježeno 5.324 dolazaka, što je ogromno povećanje u odnosu na prethodnu godinu: 152,3%.
SMJEŠTAJNI SADRŽAJI KOJE SU KORISTILI TURISTI U HRVATSKOJ 2015
| Smještajni objekti | Broj gostiju | Povećanje u odnosu na 2012. |
| Hotelska soba | 4.617.371 | 4,00% |
| Privatni smještaj | 5.810.895 | 17,80% |
| Kamp | 2.479.540 | 152,30% |
| Hostel | 5.324 | 152,30% |
| Ostalo | 2.681.027,00 | |
| UKUPNO | 15.594.157 |
Tablica 3: smještajni kapaciteti za turiste u Hrvatskoj 2015
PREGLED TURISTIČKIH DOLASKA I NOĆENJA PREMA HRVATSKIM ŽUPANIJAMA (2015.)
| Županija | Dolasci | Povećanje/smanjenje u % | Noćenja | Povećanje/smanjenje u % | Noćenja po dolasku |
| Istarska | 3.763.174 | 11,7 | 23.128.233 | -2,20 | 6,15 |
| Primorsko-goranska | 2.685.436 | 4,9 | 13.989.567 | 3,10 | 5,21 |
| Splitsko-dalmatinska | 2.737.304 | 20,7 | 14.880.891 | 9,00 | 5,44 |
| Dubrovačko-neretvanska | 1.598.767 | 10,8 | 6.827.837 | 8,30 | 4,27 |
| Zadarska | 1.362.206 | 5,6 | 8.209.852 | -0,50 | 6,03 |
| Zagrebačka | 75.527 | 15 | 128.255 | 16,60 | 1,70 |
| Šibensko-kninska | 817.755 | 2,6 | 4.988.303 | 9,00 | 6,10 |
| Ličko-senjska | 621.129 | 8,1 | 2.322.753 | 6,90 | 3,74 |
| Karlovačka | 278.965 | 13,9 | 466.432 | 6,80 | 1,67 |
| Ukupno | 13.940.263,00 | 74.942.123,00 | 4,48 |
Tablica 4: dolasci i noćenja po županijama 2016. godine
EKONOMSKI KONTEKST
Bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske u 2015. godini iznosio je 43,9 milijardi eura ili 10,419 eura po glavi stanovnika, dok je pad u odnosu na 2014. godinu bio oko 2%.
Glavne gospodarske grane u Hrvatskoj su poljoprivreda, prehrambena industrija, tekstilna industrija, drvna industrija, metalna industrija, kemijska industrija, naftna industrija, elektroprivreda, građevinarstvo, trgovina, brodogradnja, pomorstvo i turizam.
Prema ekonomskim pokazateljima koje je pripremila UniCredit Bank, rast BDP-a trebao bi se nastaviti tijekom 2017. godine temeljen na rastu privatne potrošnje potaknutom apsorpcijom sredstava EU i napretkom u olakšavanju prepreka poslovanju.
Fiskalna pozicija bi se trebala poboljšati, ali izazovi su veliki jer se vlada do sada suočava s najzahtjevnijom godinom u pogledu otkupa javnog duga dok globalna financijska tržišta ostaju neizvjesna. Analitičari stoga predviđaju snažnu proširenu osnovnu bilancu zemlje i perspektivu za poboljšanje kreditnog rejtinga u srednjoročnom razdoblju.
EKONOMSKI POKAZATELJI
| 2014 | 2015 | 2016E | 2017F | 2018 F | |
| BDP (EUR) | 43 | 43,9 | 45,5 | 47,4 | 49,5 |
| Stanovništvo (mn) | 4,2 | 4,2 | 4,2 | 4,2 | 4,1 |
| BDP po glavi stanovnika (EUR) | 10.146 | 10.419 | 10.875 | 11.375 | 11.950 |
| Realna ekonomija na godišnjoj razini (%) | |||||
| BDP | -0,4 | 1,6 | 2,7 | 2,7 | 2,9 |
| Privatna potrošnja | -1,6 | 1,2 | 3,2 | 3,1 | 2,6 |
| Fiksna ulaganja | -2,8 | 1,6 | 4,2 | 6 | 6,7 |
| Javna potrošnja | -0,8 | -0,3 | 1,4 | 1 | 1 |
| izvoz | 7,6 | 10 | 5,3 | 4,5 | 4,8 |
| uvoz | 4,5 | 9,4 | 5,9 | 5,8 | 5,5 |
| Mjesečna plaća, nominalna (EUR) | 958 | 1.000 | 1.035 | 1.066 | 1.105 |
| Stopa nezaposlenosti (%) | 17,3 | 16,3 | 13,7 | 12 | 10,9 |
| Fiskalni računi (% BDP-a) | |||||
| Proračun salda | -5,4 | -3,3 | -2,1 | -2 | -1,6 |
| Primarna ravnoteža | -1,9 | 0,3 | 1,3 | 1,3 | 1,6 |
| Javni dug | 86,6 | 86,7 | 85,2 | 83,6 | 81,5 |
| Vanjski računi | |||||
| Stanje na tekućem računu (EUR) | 0,9 | 2,2 | 1,3 | 1 | 0,8 |
| Stanje tekućeg računa / BDP (%) | 2,1 | 5,1 | 2,8 | 2,1 | 1,7 |
| Proširena osnovna bilanca / BDP (%) | 4,1 | 6,2 | 6,3 | 6,1 | 6,1 |
| Neto izravnih stranih ulaganja (% OD BDP) | 1,9 | 0,4 | 2,2 | 1,9 | 2,2 |
| Bruto inozemni dug (Eur bn) | 108,4 | 103,8 | 96,8 | 94,4 | 91,9 |
| Devizni rezerva (EUR) | 12,7 | 13,7 | 14 | 14,8 | 15,8 |
| Inflacija / monetarna / FX | |||||
| CPI (pavg) | -0,2 | -0,5 | -1,1 | 1,3 | 1,5 |
| CPI (eop) | -0,5 | -0,6 | 0 | 1,7 | 2 |
| 3W tržišni tečaj novca (prosinac avg) | 1,08 | 1,24 | 0,9 | 0,9 | 1 |
| USD / HRK (eOP) | 6,3 | 6,99 | 7,08 | 6,88 | 6,49 |
| EUR / HRK (eOP) | 7,66 | 7,64 | 7,58 | 7,57 | 7,53 |
| USD / HRK (godišnje) | 5,75 | 6,86 | 6,79 | 6,98 | 6,62 |
| EUR / HRK (godišnje) | 7,63 | 7,61 | 7,53 | 7,51 | 7,49 |
| Stvarna efektivna stopa odstupanja, 2000 = 100 | 104,1 | 100,4 | 104,9 | 106,9 | 107,9 |
| Promjena % | -5,3 | -3,6 | 4,5 | 1,9 | 0,9 |
Tablica 5. Ekonomski pokazatelji (Izvor: Eurostat, NSI, UniCredit Research)
TURIZAM – EKONOMSKA PROGNOZA
Prema Svjetskom putničkom i turističkom vijeću, koji već više od 20 godina ulaže u istraživanje gospodarskog utjecaja kako bi procijenili i kvantificirali vrijednost doprinosa putovanja i turizma u BDP-u i zaposlenosti, predviđa se ukupan doprinos putovanja i turizma u BDP-u Hrvatske da bi porastao za1,9% u 2016, i da će porasti za 4,2% pa, do 2026.
Investicija putovanja i turizma u 2015. godini bila je 10,8% ukupne investicije u Hrvatskoj. Trebala bi porasti za 0,6% u 2016. godini i porasti za 2,3% u sljedećih deset godina.
Predviđanje ključnih činjenica, temeljeno na godišnjim istraživanjima 2016. godine (World Travel & Tourism Council):
- izravni doprinos turizma BDP-a
Izravni doprinos putovanja i turizma u BDP-u iznosio je 33.896,7 milijuna kuna (10,1% ukupnog BDP-a) u 2015. godini i očekuje se porast od 2,6% u 2016. godini i porast od 4,4% godišnje, od 2016. do 2026. do 53,697,3 milijuna kuna (13,2% ukupnog BDP – a) u 2026.
- izravni doprinos za zapošljavanje
U 2015. godini putovanja i turizam izravno su ostvarila130.500 radnih mjesta (9,8% ukupne zaposlenosti). Očekuje se da će se to povećati za 1,0% u 2016. godini i porasti za 1,6% na 155.000 radnih mjesta (11,5% ukupne zaposlenosti) u 2026.
DOPRINOS PUTOVANJA I TURIZMA U BDP-U HRVATSKE
- Izvoz posjetitelja
Izvoz posjetitelja iznosio je 61,065,7 milijuna kuna (36,0% ukupnog izvoza) u 2015. godini. Predviđa se da će se u 2016. godini povećati za 2,7% i porasti za 4,3% godišnje, od 2016. do 2026. godine na 95.260,0 milijuna kuna 2026. godine (41,0% od ukupnog iznosa).
- Ulaganja
Ulaganja u putovanja i turizam u 2015. godini iznosila su 6.836,2 milijuna kuna ili 10,8% ukupne investicije. Ono bi trebalo porasti za 0,9% u 2016. godini i porasti za 2,3% u sljedećih deset godina na 8.682,7 milijuna kuna 2026. godine (11,2% od ukupnog iznosa).
HRVATSKA HOTELSKA INFRASTRUKTURA
Prema Ministarstvu turizma u 2015. godini bilo je 4.567 turističkih objekata u Hrvatskoj:
- 692 hotela i apart hotela,
- 271 kampova,
- 11 skijališta,
- 187 hostela
- 28 stanova
- 48 turističkih mjesta i
- 330 drugih objekata.
U svim gore navedenim objektima postoji 1.029.312 kreveta. U 692 hotela i aparthotela nalazi se ukupno 135.322 kreveta.
KATEGORIZACIJA HOTELA U HRVATSKOJ
Kategorizacija hotela u Hrvatskoj po zvjezdicama:
- 69 hotela s 2 zvjezdice
- 304 hotela s 3 zvjezdice
- 265 hotela s 4 zvjezdice
- 35 hotela s 5 zvjezdica
INFRASTRUKTURA HOTELA – GLAVNI VLASNICI
Većina hotelskih objekata u vlasništvu je Valamar grupe. Valamar posjeduje 47 objekata na jadranskoj obali, Istri i Dubrovniku.
Maistra d.d je vlasništvo Adris grupe koja posjeduje 10 hotela, 6 kampova, 5 naselja i 3 apartmanska naselja u Istri.
Bluesun hoteli posjeduje 14 hotela u Dalmaciji (Bol, Brela, Tučepi, Starigrad Paklenica).
Liburnia ima 16 hotela, pet vila i odmaralište na Kvarneru.
(Imajte na umu da će u nadolazećem zadatku biti dani detaljni podaci o vlasništvu hotela)